Top vina u Hrvatskoj

Vinari i vinogradari rado je sade jer je rodna i otporna na bolesti, a usto daje i ujednačene prinose iz godine u godinu. Tradicionalno se najviše uzgaja u Slavoniji i Podunavlju, a izvrsno se slaže s masnijim jelima koja obilježavaju slavonsku kuhinju. Kod nas se uzgaja većinom u kutjevačkom vinogorju, kao i na južnim obroncima Papuka i Krndije, a s velikim je uspjehom uzgajaju sve do samog juga Hrvatske i Konavala. Prednost graševine jest što se od nje mogu napraviti razne vrste vina, a to omogućuje vinarima da se igraju s vinskim stilovima, pa se tako na tržištu mogu naći sve od svježih i mineralnih graševina do onih kompleksnih s kasne berbe ili čak izbornih berbi prosušenih bobica i ledenih berbi koji daju slatka i aromatična predikatna vina koja se ispijaju kao aperitiv ili kao pratnja slasticama.

Vinova loza plavca malog najbolje uspijeva na obroncima okrenutima prema jugu, a to su položaji Dingač i Postup na Pelješcu, Sveta Nedjelja, Zavala i Ivan Dolac na Hvaru, kao i Murvica na otoku Braču. Kasno dozrijeva, izvrsno raste na izazovnim terenima i otporan je na bolesti. Plavac mali s položaja Dingač bio je prvo vino koje je dobilo obilježje vrhunskog vina na području današnje Hrvatske, i to još 1961. godine. Plavac mali kao sorta može dati jaka vina visoke razine alkohola, bogata okusima, ali i laganija i voćna vina koja su najčešće i prihvatljivoga cjenovnog ranga.

Pošip najbolje raste na pjeskovitu tlu i zaštićen od vjetra, a dobro rodi velikim grozdovima koji daju kvalitetno i ukusno vino. Suho vino izraženih aroma kao što su sušene marelice i smokve zlatnožute je boje i ima između 12 i 13 posto alkohola. Vina koja nastaju od pošipa imaju karakterističan miris, povišenu kiselost te predstavljaju izvrsna vina za čuvanje i odležavanje. Inače je riječ o jednoj od najstarijih i najcjenjenijih bijelih sorti grožđa, a veže se uz Korčulu jer se tu uzgaja od davnina. Upravo je vino s korčulanskog područja Čare i Smokvice 1967. godine postalo prvo hrvatsko bijelo vino sa zaštićenim zemljopisnim podrijetlom, a cijeni ga se i danas. Štoviše, kao sorta pošip kontinuirano dobiva na važnosti u našim južnim krajevima pa se iz godine u godinu širi i sadi i izvan otoka, u vinogradima koji niču i na drugim mjestima po Dalmaciji.

Riječ je o sorti koja dobro rodi i od koje se može dobiti vino izvrsne kakvoće, pa joj stoga u posljednjih nekoliko godina raste popularnost. Kod nas je najzastupljenija u kontinentalnoj Hrvatskoj, i to u Slavoniji, Moslavini i na Plešivici, a uzgaja se i u Primorju te Istri, gdje je poznata pod nazivom borgonja. Od frankovki koje se uzgaja u Hrvatskoj, iločka frankovka dobila je priznanje kao vrhunsko vino. Frankovka isprva daje voćnija, lagana i živahna vina, a kako sazrijeva, dobiva na eleganciji te pojedina vina od ove sorte mogu odležavati godinama. Prepoznatljiva je po crvenoj boji rubina, a okus joj opisuju kao voćne arome zrele trešnje i kupine.

Riječ je o kasnoj sorti koja daje najbolje rezultate ako polako dozrijeva, što grožđu omogućava da nakupi potrebne šećere, no istodobno zadrži kiseline, a daje vina voćnog i cvjetnog mirisa, koje upravo zbog toga obilježavaju više razine kiselosti. Rajnski rizling uzgajaju u sjeverozapadnoj i sjeveroistočnoj Hrvatskoj, a cijela kontinentalna Hrvatska ima potencijal za uzgoj ove internacionalne sorte. Od rajnskog rizlinga hrvatski vinari proizvode kvalitetna i vrhunska vina, i to pogotovo u Kutjevu, Feričancima, na Plešivici i u Međimurju, gdje ovoj vrsti rizlinga odgovaraju klimatski uvjeti.