Babić, autohtona dalmatinska sorta crnog grožđa

Babić je autohtona sorta crnog grožđa koja se većinom uzgaja u Dalmaciji, a vina koja nastaju od babića tamna su i gusta, ukusna i iznimno cijenjena. U Hrvatskoj je poznat još i pod nazivima šibenčanac, babica, babičević, roguljanac i pažanin, a sama sorta ima dva raširena varijeteta – babić veliki i babić mali.

Babići se razlikuju po veličini grozdova, a vina koja nastaju od malog najčešće sadrže više sladora i alkohola te su punijeg tijela. Srednje velikih okruglih bobica, babić je grožđe tamnoplave boje, a odlikuje ga tanka i meka kožica te sočno meso boba. Uzgoj babića preporučuje se u Hrvatskom primorju i cijeloj Dalmaciji, a njegova kvaliteta ovisi o položaju na kojem uspijeva. Za dozrijevanje je babiću potrebno jako sunce, a najbolje raste na izrazito nepovoljnom i škrtom tlu, što njegovu sadnju čini dugim i sporim procesom. Među položajima na kojima babić najbolje uspijeva nalaze se Jasenovik, Strana, Kremik, Bucavac i Trovrh oko Primoštena, gdje se babić uzgaja još od samih začetaka vinogradarstva u tom području, a uspijeva i u kaštelanskom vinogorju, u zaleđu Šibenika te na otoku Braču.

Nekada zanemaren, u posljednjih nekoliko godina babić postaje sve češći odabir vinara u Dalmaciji pa se tako na tržištu javlja sve više etiketa ovog posebnog vina, a činjenica da ova sorta grožđa sama po sebi ima mnogo tanina njezino vino čini pogodnim za dugo odležavanje i čuvanje. Vino je najbolje raditi od dozrelog grožđa ove sorte te potom pustiti da babić sazrijeva u bačvama od hrasta kako bi dobio puno tijelo, a ostao pitak. Babić je vino s višom razinom kiselina, višim postotkom alkohola i izraženijim taninima pa, kada je riječ o sljubljivanju s hranom, gusti i slasni babić odlično se slaže s pršutom i raznim zrelim sirevima, a čaša babića obvezan je dodatak uz pašticadu i meso sa žara.