Mjesta velikih i malih riba

Kali je dugo vremena bio dom srdele i inćuna jer su odatle ribari polazili u vode Kornata i sjevernog Jadrana bogatog plavom ribom. Tvornicama za preradu srdela i inćuna hranili su čitav kraj te je mjesto postalo sinonim za plavu ribu i njezine specijalitete. Iz Kalija je krenuo i prvi srdela fast food u Hrvatskoj, a danas je Zadar domaćin festivala Tuna i Sushi, gdje se veliča taj zlatnorepi riblji specijalitet koji ulove brojni ribari s Kalija. Budući da je uvijek nedostajalo škrinja za ribu, Kali je bio prijestolnica sušene ribe, a takozvani tiramoli na kojima su se sušile srdele, hobotnice, raže i ostali morski ulovi, nalazili su se oko svake kuće. Otplovite u neko drugo vrijeme i pritom isprobajte najbolje što život na otoku nudi.

O ribarskom ulovu ovisila je sudbina cijeloga mjesta, ovdje je sagrađen najelegantniji i najbrži ribarski brod na Jadranu – Falkuša, a zaštitnik grada je sv. Nikola, zaštitnik pomoraca i ribara. Gradska tržnica svakoga dana vrvi svježim ulovom, no neki dani su posebniji od onih drugih – to su dani kada na takozvanu pijacu dolaze jaglice ili kako Komižani zovu iglice, najveća morska poslastica u ovom mjestu. Potrebno je imati dobro razrađene strategije kako nabaviti svoj primjerak jer cijeli grad toga dana bruji samo o njima i različitim načinima kako ih spremiti. No, ne morate se bojati da ćete ostati gladni – u Komiži se uvijek pronađe more ribljih delicija na svakom koraku!

Ovo mjesto koje se prvi put spominje u 15. stoljeću, dom je vrsnih brodograditelja koji su desetljećima gradili brodove i tražili savršenu barku – onu koja jednako kvalitetno bordižaje (jedri), s kojom se može „u ribe“ i kojom se mogu prevoziti stvari, ribe ili stoka na kopno ili obližnje otoke. Tako je nastala čuvena betinska gajeta koja je, opremljena latinskim jedrom, tema najpoznatije regate tradicijskih brodova na Jadranu – „Latinsko idro“, koju još zovu i „Regata za dušu i tilo“. Stoljećima je regata bila mjesto za odmjeravanje snaga betinskih kalafata, a pobjednik je bio okrunjen za najboljeg betinskog kalafata. Prije nekoliko godina umijeće gradnje ovog broda proglašeno je nematerijalnom kulturnom baštinom.