

Frankovka je sorta crnog grožđa koja se u Europi uzgaja već stoljećima, a daje pitko crno vino ugodne kiselosti. Riječ je o sorti koja dobro rodi i od koje se može dobiti vino izvrsne kakvoće pa joj stoga u posljednjih nekoliko godina raste popularnost i sve se više vinara okreće sadnji upravo frankovke.
Kod nas je najzastupljenija u kontinentalnoj Hrvatskoj, i to u Slavoniji, Moslavini i na Plešivici, a uzgaja se i u Primorju te Istri, gdje je poznata pod nazivom borgonja. Od frankovki koje se uzgajaju u Hrvatskoj, iločka frankovka dobila je priznanje kao vrhunsko vino. Najnovija znanstvena saznanja frankovku obilježavaju kao potomka starijih sorti grožđa silvanca crnog i beline bijele velike, a uzgaja se većinom u područjima kontinentalne klime, s naglaskom na zone s višom temperaturom, dok će u hladnijim zonama rasti u područjima s mnogo sunca i zaštićena od hladnih struja. Najviše se uzgaja u Austriji i Njemačkoj, gdje je nazivaju Blaufränkisch, a osim u Austriji, frankovku uspješno uzgajaju i u drugim državama bivše Austro-Ugarske Monarhije, pa je tako ima i u Mađarskoj gdje je nazivaju Kékfrankos, Češkoj Republici, Slovačkoj gdje je poznata kao moravka, Sloveniji gdje nosi ime modra frankinja, kao i u Vojvodini, Rumunjskoj, Bugarskoj, Moldaviji i Italiji.
Frankovka se uzgaja čak i izvan Europe, pa je se tako može pronaći čak i u dalekoj Australiji, Japanu i u Sjedinjenim Američkim Državama. Frankovka isprva daje voćnija, lagana i živahna vina, a kako sazrijeva, dobiva na eleganciji te pojedina vina od ove sorte mogu odležavati godinama. Prepoznatljiva je po crvenoj boji poput rubina, a okus joj opisuju kao voćne arome zrele trešnje i kupine. Ovo se vino odlično sljubljuje ne samo s pečenom janjetinom, patkom i odrescima nego i s jelima od divljači, umacima na bazi rajčice te sitnom plavom ribom pripremljenom na roštilju. Smatra se još uvijek podcijenjenom sortom crnog vina, no sve veći interes vinara i samog tržišta polako, ali sigurno dovodi do povećanja njezine zastupljenosti u hrvatskim vinogradima.