Top slastice u Hrvatskoj

Prhke i hrskave, kroštule su ukusni slatkiš koji se priprema od jaja, brašna, šećera, naribane korice domaćeg limuna ili naranče te maslaca, sastojaka uvijek prisutnih u našim kuhinjama, a recept za ove brze zalogaje prenosi se s koljena na koljeno. Prije pečenja kroštule se oblikuju prema želji, što najčešće uključuje vezanje tijesta u čvor, njegovo zarezivanje i petljanje, oblikovanje vrpci ili pak cvjetova koji se potom prže u vrelom ulju. Načini njihove pripreme razlikuju se od podneblja do podneblja i od obitelji do obitelji, no u njima jednako uživaju ljubitelji slatkog svih uzrasta.

U želji da se zagorski štrukli zaštite kao autohtono hrvatsko jelo, umijeće njihove pripreme upisano je u Registar nematerijalne kulturne baštine Republike Hrvatske. Štrukle je moguće pripremiti na dva načina, kuhanjem i pečenjem te kao slatko, ali i kao slano jelo. Osnovno tijesto nadjeveno kravljim sirom upotrebljava se u obje metode, no dok se štrukle kuhane u slanoj vodi može prilikom posluživanja preliti rastopljenom mašću i posuti mrvicama odnosno poslužiti u mirisnoj juhi, zapečene se štrukle prije termičke obrade dodatno zalije vrhnjem.

Prvi sloj paradižota čine tvrđi keksi koji se slažu na dno posude u kojoj se priprema. Kako bi ih se omekšalo, gusto poslagane kekse poprska se rakijom od višnje maraske odnosno maraskinom ili pak prošekom, aromatičnim i iznimno cijenjenim desertnim vinom. Idući sloj paradižota čine kuhani žličnjaci od bjelanjaka, a potom se stavlja krema od žumanjaka i na vrh se riba čokolada za kuhanje. Paradižot se još uvijek priprema duž jadranske obale, sličan je jednostavnijim šnenoklama koje pripremaju u kontinentalnoj Hrvatskoj, a obje slastice predstavljaju desert koji vole sve generacije.

Jedan posebno raskošni kolač koji ulazi u tu kategoriju svakako je međimurska gibanica, ukusna slastica koja umjesto jednog ima čak četiri nadjeva! Orah, mak, jabuke i sir spojeni su u slojeviti kolač koji oduševljava svojom sočnošću, a okusom priziva sjećanje na voćnjake i polja te predstavlja obvezni slatki zalogaj na svakoj proslavi. Nekada se ovaj kolač pekao u glinenim posudama, koje su u moderno doba zamijenili metalni pekači, a sastojci koji se upotrebljavaju za njegovu izradu čuvali su se tijekom godine u smočnicama vrijednih domaćica u iščekivanju blagdana te narodnih i obiteljskih slavlja.

Iako su se tradicionalno pripremale u danima posta, na Badnjak i u vrijeme nemrsa, kada ih se posluživalo posute šećerom u prahu ili uvaljane u kristalni šećer dok su još tople, danas ih rado jedemo prelivene raznovrsnim slatkim sirupima poput onih s okusom čokolade, karamele ili šumskog voća. Meke i prozračne, fritule se pripremaju kratkim prženjem u dubokom ulju koje im daje zlaćanu boju i vanjsku hrskavost. Kuglice prženoga slatkog tijesta veličine zalogaja omiljena su zimska poslastica pa svježe i mirisne fritule uvijek nestaju začas.