Sir i vrhnje

Središnja Hrvatska

Poznata je po tradicionalnom kravljem siru iz Podravine, salamama, kremšnitama kao i vinima, bermetu iz Samobora te graševini i pinotu bijelom. Dopustite da vas oduševe okusi tradicionalnih zagorskih specijaliteta kao što je hajdina kaša, kolač kukuruzna zlevka ili tipičan zagorski specijalitet, purica s mlincima.

Kulinarska rustika bez premca

Središnja Hrvatska regija je koja na sjeveru graniči s Mađarskom, na zapadu sa Slovenijom, na istoku s Bosnom i Hercegovinom, a na jugu se približava Jadranskom moru.

Zemljopisne koordinate odražavaju splet etničkih utjecaja na kojima su nastali kuharski obrasci malih regija: zagorske, prigorske, međimurske, banijske i na južnome rubu ličke i goranske. Dijalekti hrvatskog jezika koji se govore na tim prostorima ponekad toliko variraju da se strancu učini da se radi o različitim jezicima. Isto vrijedi i za recepte koji pokrivaju sve bogatstvo građanskih, pučkih i seljačkih kuhinja.

 

U pastirskim predjelima na jugu klastera kuhinja se temelji na jednostavnim jelima kao što je palenta odnosno pura, koja se satima kuhala na ognjištu da bi se na kraju začinila kiselim mlijekom, mladim sirom ili maslacem. Ta jela donedavno su smatrana sirotinjskima, no danas je ta kulinarska rustika na najvišoj cijeni. Od tih pastoralnih ugođaja na jugu klastera ugođaj se potpuno mijenja na sjeveru, na primjer u Varaždinu. Taj barokni grad i danas čuva, održava i kuha po receptima visoke građanske kuhinje baroknoga doba, vidljive primjerice u pripremi divljači koja se služi uz brižno elaborirane umake. Dvorci i pastirske kolibe razmeđa su, opreke i jedinstvo kulturnog nasljeđa, ali i mjesta u kojima danas posluju slikoviti restorani.

Vinska regija Bregovita Hrvatska

Hrvatska je podijeljena u četiri vinske regije, a u Bregovitoj Hrvatskoj vinogradari većinom uzgajaju bijele vinske sorte i vina se proizvode u obiteljskim vinarijama.

Bregovita Hrvatska jedna je od četiri hrvatske vinske regije, proteže se cijelim središnjim i sjeverozapadnim dijelom Hrvatske, a obuhvaća vinske položaje Međimurje, Zagorje, Prigorje, Plešivicu i Moslavinu. U ovoj regiji vinogradari pretežito sade i uzgajaju bijele vinske sorte kao što su rajnski rizling, sauvignon bijeli, pinot sivi i bijeli, chardonnay, silvanac zeleni, graševina i muškat žuti, ali i stare autohtone sorte kao što su škrlet iz Moslavine, pušipel iz Međimurja ili pak kraljevina. Iako bijele prevladavaju, na području uspijevaju i neke crne vinske sorte kao što su pinot crni i frankovka.

Autentična vina i rakije

Gerštmajer kušaonica, Baranja

Rajnski rizling

Njemačka vinska sorta rajnski rizling raste u vinogradima diljem kontinentalne Hrvatske, a daje bijela vina voćnog mirisa i s izraženim kiselinama.

Samoborski bermet

Samoborski je bermet aromatizirano autohtono vino središnje Hrvatske koje se nekada pripremalo gotovo u svakoj samoborskoj obitelji.
Vinograd, Jastrebarsko

Škrlet

Moslavački škrlet autohtona je vinska sorta od koje vinari proizvode sve kvalitetnija svježa i lagana bijela vina, čime ovu vrstu vinove loze spašavaju od izumiranja.

Traminac

Traminac je sorta grožđa za koju se smatra da potječe iz Italije i tirolskih Alpa, točnije sela Tramin u regiji Južni Tirol, a dijeli se na dvije najčešće varijacije – crveni traminac, koji je naziv dobio po karakterističnoj boji svojih bobica, a daje zlatnožuta i srednje jaka vina koja pripadaju kategoriji polusuhih te poluslatkih vina, te mirisni traminac, od kojeg nastaje vino s intenzivnom aromom ruža i i pripada kategoriji poluslatkih ili slatkih vina.
Chardonnay

Chardonnay

Chardonnay je popularna sorta bijelog grožđa koja svoje podrijetlo vuče iz Francuske, i to najvjerojatnije iz Burgundije, gdje još uvijek postoji selo koje nosi isti naziv kao i ovo slavno vino. Sorta se kroz vrijeme raširila po svijetu, pa tako chardonnay osim u francuskim pokrajinama Alsace, Burgundija i Champagne uzgajaju još i u SAD-u, Australiji i Italiji.
Frankovka

Frankovka

Frankovka je sorta crnog grožđa koja se u Europi uzgaja već stoljećima, a daje pitko crno vino ugodne kiselosti. Riječ je o sorti koja dobro rodi i od koje se može dobiti vino izvrsne kakvoće pa joj stoga u posljednjih nekoliko godina raste popularnost i sve se više vinara okreće sadnji upravo frankovke.
Vinski podrum, Kutjevo

Graševina

Graševina je naša najzastupljenija bijela sorta grožđa, još uvijek se istražuje odakle zapravo potječe, a zbog rodnosti i kvalitete svojeg grožđa i predikatnih vina koja od nje nastaju posebno je popularna u kontinentalnoj Hrvatskoj.
Gvirc, medovina

Gvirc/medovina

Riječ je o vinu koje je dobiveno fermentacijom otopljenoga domaćeg meda tamnije boje, kao što je, primjerice, med od kestena. Medovina se priprema na isti način kao i klasično vino od grožđa, a rezultat je piće koje ima otprilike 14 posto alkohola.
Kutjevo

Kraljevina

Kraljevinu smatraju jednom od starih hrvatskih autohtonih bijelih sorti vinove loze, iako joj samo podrijetlo još uvijek zapravo nije poznato. Još je nazivaju i kraljevina crvena zbog grozdova čije bobice na suncu porumene i poprime karakterističnu crvenu boju, a poznata je bila i kao brina, imbrina ili moravčina crvena.
Pušipel

Pušipel

Ova internacionalna sorta bijelog grožđa kod nas poznata pod nazivom pušipel ili moslavac najviše se uzgaja u sjevernoj Hrvatskoj i Međimurju, a daje svježa i mineralna bijela vina.
Gerštmajer kušaonica, Baranja

Rajnski rizling

Njemačka vinska sorta rajnski rizling raste u vinogradima diljem kontinentalne Hrvatske, a daje bijela vina voćnog mirisa i s izraženim kiselinama.

Samoborski bermet

Samoborski je bermet aromatizirano autohtono vino središnje Hrvatske koje se nekada pripremalo gotovo u svakoj samoborskoj obitelji.
Vinograd, Jastrebarsko

Škrlet

Moslavački škrlet autohtona je vinska sorta od koje vinari proizvode sve kvalitetnija svježa i lagana bijela vina, čime ovu vrstu vinove loze spašavaju od izumiranja.

Traminac

Traminac je sorta grožđa za koju se smatra da potječe iz Italije i tirolskih Alpa, točnije sela Tramin u regiji Južni Tirol, a dijeli se na dvije najčešće varijacije – crveni traminac, koji je naziv dobio po karakterističnoj boji svojih bobica, a daje zlatnožuta i srednje jaka vina koja pripadaju kategoriji polusuhih te poluslatkih vina, te mirisni traminac, od kojeg nastaje vino s intenzivnom aromom ruža i i pripada kategoriji poluslatkih ili slatkih vina.
Chardonnay

Chardonnay

Chardonnay je popularna sorta bijelog grožđa koja svoje podrijetlo vuče iz Francuske, i to najvjerojatnije iz Burgundije, gdje još uvijek postoji selo koje nosi isti naziv kao i ovo slavno vino. Sorta se kroz vrijeme raširila po svijetu, pa tako chardonnay osim u francuskim pokrajinama Alsace, Burgundija i Champagne uzgajaju još i u SAD-u, Australiji i Italiji.
Frankovka

Frankovka

Frankovka je sorta crnog grožđa koja se u Europi uzgaja već stoljećima, a daje pitko crno vino ugodne kiselosti. Riječ je o sorti koja dobro rodi i od koje se može dobiti vino izvrsne kakvoće pa joj stoga u posljednjih nekoliko godina raste popularnost i sve se više vinara okreće sadnji upravo frankovke.
Vinski podrum, Kutjevo

Graševina

Graševina je naša najzastupljenija bijela sorta grožđa, još uvijek se istražuje odakle zapravo potječe, a zbog rodnosti i kvalitete svojeg grožđa i predikatnih vina koja od nje nastaju posebno je popularna u kontinentalnoj Hrvatskoj.
Gvirc, medovina

Gvirc/medovina

Riječ je o vinu koje je dobiveno fermentacijom otopljenoga domaćeg meda tamnije boje, kao što je, primjerice, med od kestena. Medovina se priprema na isti način kao i klasično vino od grožđa, a rezultat je piće koje ima otprilike 14 posto alkohola.

#CroatiaFullOfFlavours