Zemlja izobilja, gostoprimstva i veselih ljudi
Zadaća Slavonije kroz povijest bila je nahraniti Hrvatsku. Plodna panonska ravnica ima jedinstvene poljoprivredne potencijale koji su privlačili civilizacije još od pretpovijesnih vremena.
Velika izdašnost zemlje donosila je bogatstvo, bogatstvo je razvijalo kulturu, u okružju visoke kulture cvate gastronomija već tisućama godina. Snažni utjecaji s istoka i zapada sukobima su se razrješavali na bojišnici, ali suživotom u kuhinji. Spoj austrougarskih, orijentalnih i autohtonih hrvatskih gastronomskih ideja u okružju snažne poljoprivrede stvorio je prepoznatljivu slavonsku kuhinju utemeljenu na vrhunskim namirnicama. Uz sve te utjecaje koji se mogu prilično precizno povijesno odrediti, snažne su tragove ostavili načini prehrane još iz nomadskih vremena i velikih seoba naroda.
Kuhanje na otvorenome, pod vedrim nebom i danas je omiljena slavonska gastronomija u koju su ugrađeni strast, emocije i velike količine nostalgije. Okupljanje oko vatre uz kotliće, roštilje i ražnjeve, uz konje i kočije, na obalama Drave i Dunava, u močvarama Baranje, uz violine i tambure ugođaj je nesvakidašnje snage.
Najpoznatije slavonske gastronomske zvijezde odreda su majstori jela iz kotlića: ribljih i mesnih paprikaša, jela s ražnja, svih veličina, od malih rašlji na kojima se uz žar peče šaran, do onih majestetičnih, na kojima se kroz cijelu noć vrte volovi. Slavonija je zemlja izobilja i gostoprimstva, jela se kuhaju za deset ili više ljudi: Slavonci su veseli i druželjubivi ljudi, a takva im je i gastronomija.
