Top deset priča zbog kojih je Kvarner vaša iduća destinacija
Samo ćete na Kvarneru vidjeti i okusiti ove unikatne doživljaje. Apoksiomen, zvončari, rapska torta i vrbnička žlahtina čekaju vas.
Postoje pitanja na koja odgovor može svaki put biti različit. A opet, točan.
Kako izabrati deset najposebnijih priča Kvarnera i Gorskog kotara, vrhunskih deset koji se ne propuštaju? Ključ za izbor u osobnim je sklonostima. Zato je i ovaj koji slijedi takav, osobno obojen.
Apoksiomen, kip starogrčkog atlete, čekao je preko dvije tisuće godina da izroni iz lošinjskog podmorja pred naše oči.
Ležeći na morskom dnu, strpljiv, sam, preuzeo je ulogu glasnika s porukom iz drugog vremena. On zna da je svjetska senzacija. I da je muzej u Malom Lošinju napravljen samo za njega.
Zvončari su još stariji od Apoksiomena.
Prapovijesno doba u kojem su rođeni dalo im je na području Kastavštine i Grobinštine zastrašujući izgled. Njime upućuju na doba kada su ljudski i životinjski svijet bili stopljeni do nerazlikovanja.
Zašto su takvi? Ruralno okruženje naselja puno je mračnih sila koje prijete čovjeku, pogotovo zimi, a oni su tu da ih otjeraju.
Bašćanska ploča zapis je na kamenu od samo 13 redaka. Ali kakvih!
Nastala je oko 1105. godine u Jurandvoru, kao tekst o podizanju crkve sv. Lucije na zemljištu koje je darovao kralj Zvonimir. Pisana je starim hrvatskim pismom glagoljicom. I prvi je dokument koji na hrvatskom jeziku spominje ime hrvatskog vladara.
Ploču zato nazivaju krsnim listom Hrvata.
Žlahtina donosi okus otoka Krka u vinskoj čaši.
Taj je okus nježan, u isti mah voćan i mladenački lepršav. Što nije neobično s obzirom na to da je dobiven iz autohtone bijele vrste grožđa, koja se uzgaja na Vrbničkom polju. Sve nam o tom vinu govori podrijetlo naziva. Riječ žlahten značila je u starih Slavena – plemenit.
Kvarnerski škamp.
Pjesnik i ratnik Gabriele D'Annunzio kazao je kako tomu morskom raku nema na svijetu ravna. Mislio je na njegov okus. Na Kvarneru ne vole D'Annunzija, tu je s naoružanim odredima došao na loš glas. Ali priznaju mu da je za tanjurom imao istančan ukus.
Ili možda s kvarnerskim škampom samo nije mogao pogriješiti?
Rapska torta slastica je koja zna vlastitu godinu rođenja.
Barem prema predaji. Ona kaže kako su je osmislili u samostanu sv. Andrije na otoku Rabu 1177. godine za papu Aleksandra III. Papa se sklonio uz rapsku obalu s 10 galija zbog oluje. Kad su u samostanu čuli tko im je pred vratima, pripremili su za njega sladak zalogaj.
Torta oblikom podsjeća na puževu kućicu, a aromom na prštavi Mediteran.
Thalassotherapia.
Kako neobična riječ, a tako važna. Upućuje na zdravlje. Ono na Kvarneru izvire iz ljekovitih učinaka mora i morskog zraka, udruženih sa suncem i zrakom s obližnjega gorja.
Thalasso wellness centar Opatija i Thalassotherapia Crikvenica zdravstvene su ustanove gdje se blagodati prirode, vrijednosti tradicije i suvremena znanja stapaju u jedno.
Lansirna rampa torpeda dragulj je riječke industrijske baštine.
Torpedo su Riječani izumili 1866. u želji za obranom obale od napada s mora. Pronađeno rješenje do danas ne prestaje fascinirati maštovitošću zamisli i vještinom tehničke realizacije. Na sačuvanoj rampi u krugu Tvornice torpeda ispitivalo se projektile 1930-ih.
Priča o torpedu tema je stalne izložbe Muzeja grada Rijeke.
Prsluk za spašavanje s Titanica bio je sudionik drame u ledenom moru 1912. godine.
Danas se čuva u riječkom Pomorskom i povijesnom muzeju. Kako je tu stigao? Stradalnike s Titanica spašavao je brod Carpathia. U tomu je sudjelovao i njegov član posade Josip Car. Kad mu je u rukama ostao prsluk s nepoznatog putnika, Car ga je ponio kući, u Rijeku.
Medvjed, vuk i ris, tri najveće europske šumske zvijeri, imaju dom u Gorskom kotaru.
Taj se dom zove Nacionalni park Risnjak. Nisu uvijek raspoložene za susret uživo, pa je bolje potražiti ih u Kaštelu Zrinskih u Brodu na Kupi. Tu su dio stalnog izložbenog postava „Divljina s pogledom na more”, s potpisom riječkoga Prirodoslovnog muzeja.
Gdje se planine sastaju s Jadranskim morem
Istražite