Mobilna aplikacija Explore Croatia×
risevi

Zaštićene životinje u Hrvatskoj

Croatia.hrGdje ićiAtrakcijePrirodaZaštićene životinje u Hrvatskoj

Dodaj na moju listu želja

Premda je fauna Hrvatske još uvijek bogata i raznolika zahvaljujući geografskom položaju, geološkoj povijesti, dosadašnjim klimatskim uvjetima te velikom broju zaštićenih područja, neke vrste ni to ne spašava od izumiranja čiji je najčešći uzrok, kao i uvijek – čovjek.

Prekomjerna onečišćenja voda, tla i zraka, intenzivna poljoprivreda, zahvati na vodotocima, ilegalna odlagališta otpada, širenje građevinskih područja, izgradnja prometnica, masovni turizam i brojne druge ljudske aktivnosti dovode do neposrednog ili posrednog gubitka mnogih životinja. Intenzivni izlov kroz lov i ribolov te unos stranih vrsta također su prijetnja brojnim vrstama, od kojih su mnoge endemične i reliktne, što bi značilo da su u prošlosti živjele na znatno većem području nego danas.

Tako je u Hrvatskoj zabilježeno oko 400 vrsta ptica, od kojih je 230 gnjezdarica, čime se Hrvatska svrstava u sam vrh Europe po raznolikosti ornitofaune, tj. faune ptica.

Veliki je broj vrsta tih raspjevanih pernatih stanovnika široko rasprostranjen, ali neke su ipak ograničene na određena područja. Tako ćete, primjerice, sredozemnog galeba vidjeti isključivo na krajnjemu jugu zemlje, bjeloglavog supa na otocima Kvarnera, tetrijeba gluhana na Velebitu i u Gorskom kotaru, a orla kliktaša oko poplavnog područja oko rijeke Save. Ako se pitate koja je najmanja ptica u Hrvatskoj, odgovor je „težak” poput jedne žličice šećera, tj. samo 5 g, jer je upravo tolika masa vatroglavog kraljića.

Na drugom kraju ljestvice veličine stoje dva hrvatska „diva”, bjeloglavi sup i orao štekavac, ptice koje se mogu pohvaliti rasponom krila većim i od dva metra.

S druge strane, populacija žličarke (Platalea leucordia) u Hrvatskoj je veoma mala te je stoga ova neobična ptica strogo zaštićena vrsta. Hrana su joj ribe, žabe, ličinke kukaca i rakovi, a svoje „zalogaje” lovi neobičnim kljunom koji izgledom podsjeća na žlicu, po čemu je i dobila ime. Kako biste vidjeli ovu dragocjenu pticu, posjetite Park prirode Lonjsko polje ili neke od ribnjaka u Slavoniji. Možda gajite veliku simpatiju i poštovanje prema sovama, pticama sinonimima mudrosti. Jedna je od najčešćih sova u Hrvatskoj mala ušara, koja je ime dobila po dvama karakterističnim dugačkim perima na glavi koja, kada su podignuta, podsjećaju na uši.

U hrvatskim planinskim predjelima i šumama bukve i jele žive velike zvijeri poput vuka, medvjeda i risa, koje su u većini zapadnoeuropskih država nestale, ali i drugi veći sisavci kao što su divlje svinje, srne, jeleni, divokoze te brojne ptice i druge karakteristične planinske vrste.

Ris je najveća mačka koja obitava na području Europe, a procjenjuje se da danas u Hrvatskoj živi najviše 40 do 60 životinja na području Like, Gorskog kotara i Ćićarije.

Životinja za koju se veže pojam spretnosti i okretnosti pod vodom, riječna vidra, svoj dom nalazi u mnogim hrvatskim rijekama i u blizini ribnjaka.

Na hrvatskim planinama svoj dom nalaze i manje zvijeri, poput kune, jazavca i lisice, a posebno su značajni relikti Dinarida runati voluhar i krški puh. Bez obzira na ljudski strah od zmija, one imaju važnu ulogu u prirodi te je tako većina zmija u Hrvatskoj zakonom strogo zaštićena. U planinskim je područjima moguće susresti zaštićene otrovnice poput poskoka i planinskog žutokruga. Strah od velikih zvijeri neutemeljeno je pretjeran. Iako su zabilježeni bliski susreti, nije poznato da su neizazvane zvijeri napale ljude. Znajte da su sve divlje životinje plašljive i povlače se pred čovjekom, osim ako osjete da su ugrožene.

Česti je stanovnik vrtova u području Dalmacije obična čančara, također zakonom zaštićena životinja koja je ugrožena promjenama u okolišu, izlovljavanjem, požarima te prodajom na crnom tržištu.

Macaklin

Ako gostujete na obalnom području Hrvatske, uz malo sreće, po zidovima svojih apartmana vidjet ćete kućnog macaklina, koji je i zaštitni znak otoka Lošinja. Riječ je o izrazito spretnoj životinjici koja se po sasvim okomitim površinama penje zahvaljujući ljepilicama koje se nalaze na svih pet prstiju.

Hrvatska se može pohvaliti i bogatom špiljskom faunom brojnih podzemnih staništa. Najpoznatiji je špiljski školjkaš na svijetu dinarski špiljski školjkaš, relikt i endem Dinarida. U dubinama Dinarida „krije” se čovječja ribica, jedini podzemni kralježnjak i jedan od rijetkih potpuno prilagođen životu u špiljskim uvjetima. Riječ je o endemu podzemnih slatkovodnih staništa dinarskog krša koji u Hrvatskoj naseljava špilje i ponore krških polja na području od Istre do Dubrovnika i predstavlja iznimno prirodno bogatstvo. U Hrvatskoj su zabilježene gotovo sve vrste šišmiša rasprostranjene u Europi, njih nešto više od trideset, a svi su zaštićeni zakonom. Ove vrlo plahe životinje, jedini su sisavci koji mogu aktivno letjeti i iznimno korisne životinje jer se hrane kukcima. Jedna od najugroženijih slatkovodnih riba mekousna pastrva, koja nastanjuje čiste i hladne krške vode bogate kisikom, endem je srednjeg i južnog jadranskog slijeva.

Jadransko more odlikuje se velikom bioraznolikošću pa u njemu svoje stanište nalaze zaštićene i rijetke vrste morskih puževa poput puža bačvaša, Tritonove trube i prugaste mitre.

Kitovi i dupini žive u morima i oceanima, ali ih možemo naći i u Jadranskom moru. Razlikujemo različite vrste ovih divnih morskih životinja, a svaka je u Hrvatskoj zaštićena zakonom i u potpunosti je zabranjen bilo kakav lov ili slično ugrožavanje njihovih života. U Jadranskom moru žive 220 jedinki dobrog dupina te manji broj jedinki običnog dupina.

Sredozemna medvjedica (Monachus monachus) ili „morski čovik” jedan je od najugroženijih morskih sisavaca te najrjeđi tuljan na svijetu.

Procjenjuje se da u Sredozemlju živi oko 200 primjeraka tih životinja. Posljednju su medvjedicu u Jadranu ulovili 1960. blizu otoka Visa. Koralje s pravom smatramo crvenim blagom Jadrana. Često se čuje da je koralj mineral po skeletu, biljka po izgledu i životinja u stvarnosti. Vrlo su krhki pa ih često uništavaju sidra koja se vuku po dnu mora te bezobzirni ronioci. Radi trgovine koraljima kao suvenirima i nakitom pojedine su vrste, poput crvenog koralja, gotovo iskorijenjene. Još od 1995. prstac je strogo zaštićena vrsta školjkaša koja se ne smije vaditi iz mora.

Plemenita periska zaštićena je Jadranska vrsta koja obitava na pjeskovitom dnu i važan stanovnik livada morskih cvjetnica.

Razvojem turizma njezina su staništa naglo prorijeđena ponajviše zbog ljuštura koje se upotrebljavaju za izradu ukrasnih predmeta te sidrenja brodova. Ljudi često sakupljaju morske organizme (poput spužvi, školjki, zvjezdača, ježeva, puževa i sl.) kao uspomene, ali kada se ti postupci ponove više tisuća puta, nastaju negativni utjecaji koji narušavaju ravnotežu u prirodi i stoga se to ne bi smjelo raditi. Tim organizmima mjesto je u moru! Zbog intenzivnog, neselektivnog, ali, nažalost, i ilegalnog ribolova, mnoge su vrste riba u Jadranu jako ugrožene. Posebno se to odnosi na hrskavičnjače poput morskog psa modrulja, velike predatore kao što su tune i sabljarke te mnoge ekonomski značajne vrste.

Morski konjic ugrožena je vrsta u Jadranu. Ovo dobroćudno i nježno morsko biće vrlo je lak plijen nesavjesnih ronilaca koji ne shvaćaju da živa bića nisu suveniri.

Važno je imati na umu – strogo zaštićene životinjske vrste zabranjeno je loviti i ubijati, uznemiravati na bilo koji način, a posebno u vrijeme razmnožavanja, podizanja mladunčadi, migracija i hibernacije, namjerno uništavati njihova gnijezda i legla te uništavati područja na kojima se razmnožavaju ili odmaraju. Znajte da su zakonom predviđene i novčane sankcije za nedopušteno ponašanje i kršenje zakona.

#CroatiaFullofNature