Parkovi prirode Hrvatske – raj za ljubitelje prirode

Velik dio ove lijepe priče doznat ćete upravo u parkovima prirode, prostranim područjima iznimne bioraznolikosti, čarobnih pejzaža i kulturno-povijesnih vrijednosti. Idealan su odabir za predah od asfalta, inspirativan dan u prirodi, rekreaciju i sportske aktivnosti. Od plivanja, šetnje, biciklizma, preko planinarenja, promatranja ptica do sportskog penjanja, veslanja, jahanja, paraglajdinga – mogućnosti su velike, a priroda prekrasna. Zahvaljujući dobroj prometnoj povezanosti istog dana možete zaplivati i planinariti, šetati urbanim središtem i već za pola sata opuštati se uz rijeku, jezero ili poplavljeno područje. 

Dolaskom u Lonjsko polje učinit će vam se da je vrijeme stalo. Uživat ćete u skladu čovjeka i prirode, poplavnim pejzažima, tradicijskoj arhitekturi, bogatoj flori i fauni. Kad rječice, lijevi pritoci Save, u rano proljeće nabujaju, izliju se po livadama i šumama, polja pretvore u jezera. Tamo gdje se do jučer išlo pješice ili vozilima, tada se može samo čamcem, a plićim dijelovima jedino u visokim čizmama. Park prirode Lonjsko polje taj status ima od 1990. S 506 četvornih kilometara najveće je močvarno područje u Hrvatskoj i jedno od najočuvanijih u Europi. Nalazi se 75 kilometara jugoistočno od Zagreba i najveći je park prirode u Središnjoj Hrvatskoj.

Oko trideset kilometara jugozapadno od Zagreba južne padine Žumberačke gore i Samoborsko gorje kreiraju čarobni krajobraz. Tu se u savršenom suglasju isprepleću šume, travnjaci, doline, rječice, naselja i vinogradi. Kao jedan od najvrednijih prirodnih i kulturnih predjela kontinentalne Hrvatske, Žumberak – Samoborsko gorje status parka prirode ima od 1999. Obuhvaća 342 četvorna kilometra jedinstvenoga prirodnog sklada i područja gradova Jastrebarsko, Samobor i Ozalj.

Od Brela na sjeverozapadu do Gradca na jugoistoku, na 193 četvornih kilometara prostire se dragulj hrvatske prirodne baštine – Park prirode Biokovo. Dom je za više od 1500 biljnih vrsta i stanište za dvjestotinjak vrsta ptica. Divokoze vješto balansiraju strmim prijevojima duge povijesti, a unutrašnjost planine krije jame s vječnim snijegom i ledom. Surove litice Biokova strmo se spuštaju prema moru, pogled s najvišeg vrha, Svetog Jure, spektakularan je, a šetnja Skywalkom nalik na lebdenje. Park prirode Biokovo proglašen je 1981., a zbog svojih nestvarnih prirodnih ljepota, geološke važnosti i jedinstvenosti planina Biokovo je s krškim fenomenima Crvenim i Modrim jezerom u blizini grada Imotskog 2024. proglašena i UNESCO-ovim Geoparkom Biokovo-Imotska jezera.

Vransko jezero najveće je prirodno jezero u Hrvatskoj i uz donji tok rijeke Neretve jedina veća močvara u hrvatskom dijelu Mediterana. Krško polje u zadarskom zaleđu prije 12.000 godina poplavljeno je vodom i tako je s vremenom nastalo čarobno jezero. Njegova obala stoljećima je privlačila svjetovne i crkvene vladare koji su ondje gradili utvrde, a danas je ovo pravi ptičji raj, jedno od najvrednijih ornitoloških područja u Hrvatskoj. Očarat će vas svojom ljepotom, uživat ćete u tišini slikovitoga dalmatinskog krajolika i otkriti novo lice Dalmacije. Park prirode Vransko jezero taj je status dobio 1999., obuhvaća 57 četvornih kilometra, a njegov sjeverozapadni dio ornitološki je rezervat.

Satkan od sedimentnih stijena vapnenca i dolomita koje su mu podarile krški reljef pun špilja, jama, ponora, lokvi, bočatog izvora i plodnih dolina, Park prirode Lastovsko otočje obuhvaća 46 otoka, otočića, hridi i grebena. Uz najjužniji hrvatski naseljeni otok, Lastovo, u parku su i otočne skupine Lastovnjaci i Vrhovnjaci te otok Sušac. Tu je korijenje pustilo više od 800 biljnih vrsta, nastanjuje ga 175 vrsta ptica, dok fascinantni podvodni svijet obogaćuje dubine lastovskog plavetnila. Parkom prirode Lastovo je proglašeno je 2006. Nakon Drugoga svjetskog rata to je bio otok rezerviran samo za vojsku, a turizam se počeo razvijati nakon 1988. kad je ukinuta zabrana dolaska stranim državljanima.

Pjesnici slave njegovu ljepotu, putopisci mu poklanjaju najljepše riječi, istraživačima je izazov, a planinari ga se ne mogu zasititi. Velebit, ta istodobno lijepa, divlja i surova mitska planina u srcu Hrvatske, kao svjetski rezervat biosfere UNESCO-a zaštićen je 1978. Tri godine kasnije proglašen je parkom prirode i s 1829 četvornih kilometara površine najveće je hrvatsko zaštićeno područje. Unutar granica Parka prirode Velebit nalaze se i dva nacionalna parka – Sjeverni Velebit i Paklenica, koji obuhvaća južni dio Velebita.