Nema sumnje da je slobodno vrijeme najljepše provesti u prirodi. Hrvatska je u tom pogledu prava riznica vrijednih dragulja, jer ćete čim se uputite u prirodu, na svakom koraku pronaći neko zanimljivo izletište, idealno za šetnju, užitak i odmor.
Aleja glagoljaša između Roča i Huma u Istri omogućava ugodnu šetnju kroz hrvatsku glagoljašku pismenost i kulturu.
Ta su dva gradića neraskidivo povezana uskom i slikovitom cestom koja vijuga pitomim krajolikom Humštine, živi spomenik i podsjetnik na davno minula vremena. Za razgledavanje najmanjega grada na svijetu neće vam trebati puno vremena, ali će uspomena na njega trajati godinama.
Crveno jezero kod Imotskog najdublje je prirodno grotlo u Europi i jedno od pet najdubljih u svijetu.
Od tog prirodnog bunara, promjera oko 200, a dubine više od 500 metara, znatiželjnom oku vidljiva je tek gornja polovica, iznad razine jezera. Pristup do obale jezera ne postoji, no za šetnju raspoloženi posjetitelji uživat će svakako u pristupu do jednako impresivnog Modrog jezera.
Golubinjak u Gorskom kotaru jedinstven je prirodni park s mnoštvom zanimljivih fenomena na malom prostoru.
Između divovskih crnogoričnih stabala koja sežu desetcima metara u vis, skrivaju se okomite stijene i pod njima mračne ali lako prohodne špilje te jedan prirodni prolaz, poznat pod izazovnim nazivom Paklena vrata. Prvi susjed Golubinjaka je špilja Lokvarka, sustav od šest bogato ukrašenih podzemnih dvorana i jedna od najljepših špilja u Hrvatskoj.
Jankovac na Papuku najljepša je dolina u slavonskom gorju.
Tu se na malenu prostoru nalaze lijepe livade, dva umjetna jezera, jak planinski izvor i iznad njega stijena s dvjema zanimljivim špiljama, a ispod doline stijena je sa 30 metara visokim slapom. Bajkovita dolina nazvana je prema voćinskom vlastelinu Josipu pl. Jankoviću koji je sredinom 19. stoljeća napustio raskošan život u Beču i, privučen ljubavlju prema divljini, preselio se u šumovite skute Papuka.
Kalnik je impresivan stjenoviti zid na dodiru Prigorja i Zagorja.
Pod slikovitim vrhom Vranilcem nalazi se lako pristupačan planinarski dom i čitava mreža obilježenih planinarskih i poučnih putova. Duh starine daje mu moćna gradina Veliki Kalnik, građena na okomitoj stijeni. Ona je čak bila proglašena carskom palačom u vrijeme Bele IV, koji je u njoj našao utočište. Stanovnici kalničkog kraja od tada se nazivaju šljivarima, jer su prema legendi domaćim kalničkim šljivama spasili Belu IV i njegovu svitu.
Kamačnik kod Vrbovskog najslikovitiji je zeleni kanjon u Hrvatskoj.
Rijeka koja izvire iz dubokoga krškog vrela teče smirenim tokom i prihvaća nekoliko manjih pritoka, a potom se probija kroz dubok i uzak zeleni kanjon, buči u slapovima i vrtloži se među stijenama te se nakon samo tri kilometra toka ulijeva u Dobru.
Trakošćan na krajnjem sjevernom dijelu Hrvatskog zagorja idealan je spoj kulture i prirode.
Naime, u cijeloj Hrvatskoj nema dvorca koji se tako skladno uklapa u pitom brežuljkast okoliš i pruža tako bajkovitu sliku kao Trakošćan. Prizor toga dvorca s vitkim tornjićem i zastavama na vrhu na mnogim razglednicama upotpunjuju široke zelene zagorske šume, prostrano jezero ispred dvorca i stjenovite okomice Ravne gore u pozadini.
Vela draga, najzanimljiviji fenomen Istarskog poluotoka doslovno je nadohvat ruke svakome putniku koji dolazi u Istru.
Taj impresivan kanjon strmih strana dug je oko tri i pol kilometra, a započinje stijenama pokraj istarskog ulaza u tunel Učku te se spušta prema Boljunskom polju. Okomiti stjenoviti tornjevi izazivaju divljenje i poštovanje svakog promatrača, a penjačima predstavljaju idealan penjački izazov.
Vražji prolaz kod Skrada pjesnici su opisivali kao Danteov put u pakao, no unatoč pridjevu "vražji" u imenu uskoga prolaza, ovaj slikoviti prirodni vrt više djeluje kao mjesto koje su stvarali neki dobri vilenjaci.
Niz fenomena započinje slapom potoka Curka koji se ruši pred špiljski otvor zvan Zeleni vir. Kroz uski prolaz između strmih okomica stiže se lako do špilje Muževe hižice.
Zavižan na sjevernom Velebitu najviša je meteorološka postaja u Hrvatskoj i ishodište za planinarske uspone na razgledne velebitske vrhove.
Posebno oduševljavaju vidici iz ptičje perspektive na jadranske otoke i pogled na bezbrojne velebitske vrhove. Nakon obilaska Velebitskog botaničkog vrta uputite se svakako Premužićevom stazom u krševito carstvo Rožanskih kukova, stjenovito ali pristupačno srce Velebita.
Šetanje i planinarenje
Istražite