Hrvatske pasmine: rođeni glumci, tartufari i spasioci

Sada već davne 1961. Pongo i Missis te njihovih 15 štenaca postali su planetarno poznati kada je tvornica dječjih snova, kompanija Walt Disney, snimila animirani klasik. Zbog urođene elegancije, profinjenosti i druželjubivosti ova je pasmina bila omiljena u Dubrovačkoj Republici, među neustrašivim senjskim Uskocima i engleskim plemstvom, a točku na i stavili su američki vatrogasci, koji su dalmatinskog psa Sparkyja proglasili maskotom Nacionalnog udruženja za zaštitu od požara.

Crn poput noći i vjeran poput najboljeg prijatelja hrvatski ovčar već je više od 1300 godina pravi gospodar raskošnih slavonskih ravnica i mirisnih pašnjaka Like. Razvili su ga pastiri koji su u ovoj pasmini dobili najbolji alat za čuvanje domaćih životinja. Hrvatski ovčar jednostavno voli predano raditi, samo je tada istinski sretan. Idealan je partner službi za spašavanje, a u stanju je postati i natprosječan pseći sportaš.

Prekrasni lipicanac, plemić i konj u jednom, veličanstvena je životinja koja je 2016. proglašena nematerijalnom kulturnom baštinom Republike Hrvatske, a gore već spomenuti Walt Disney o pasmini je snimio igrani film Čudo bijelih pastuha, u kojem se pojavljuju 74 đakovačka lipicanca. Graciozan hod princeze, elegantna pojava i brza sposobnost učenja zaslužni su za popularnost ove pasmine u svijetu, a predivan kas ovih plemenitih ljepotana oduševio je i britansku kraljicu Elizabetu II.

Magarce su pisci Biblije izuzetno cijenili, a u Hrvatskoj su obilježili povijest Istre, Kvarnera i Dalmacije. Ova vrijedna životinja služila je težacima desetljećima, a kao simbolu rada i predanosti gradovi na hrvatskoj obali podigli su joj i spomenik. Tribunj svake godine magarcu u čast priređuje tradicionalnu utrku, a otok Logorun u blizini grada postao je prvi svjetski rezervat za magarce.